Članica Gradskog vijeća Sabina Marov je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavila sljedeće pitanje:
“Jedna objava na društvenim mrežama, odnosno vizualizacija buduće šetnice uz more na Kantridi (točnije – dionica b, zona 7 – nastavak obalne šetnice od hotelskog kompleksa Costabella do plaže Bivio) izazvala je brojne i burne reakcije građana na društvenim mrežama. Građani tom projektu pripisuju preveliku betonizaciju kojom se gubi posebnost ambijenta. Njihovi apeli idu u tom smjeru da se u novom projektu prvenstveno ohrani postojeći materijal – a to bi bio prevladavajući kamen, a zatim i da se ti novi platoi na plažama projektiraju u pristojnim omjerima s obzirom na postojeći kontekst.
Da li je moguće javno objaviti cjelokupno projektno rješenje sa svim opisima i vizualizacijama?
Da li je moguće uvažiti primjedbe građana te izmijeniti kontroverzni dio s previše betona, ukoliko se prema javno objavljenom rješenju uistinu pokaže da su opažanja građana istinita.
Budući da se radi o elitnoj lokaciji punoj potencijala za daljnji elitni turizam, kao i o lokaciji koja uvelike definira vizuru grada, smatram da bilo kakav poseg u prostor mora biti vrhunski projektiran. Praksa nalaže da se u tom slučaju organizira arhitektonsko-urbanistički natječaj, pomoću kojeg se traži najoptimalnije, ali i najbolje rješenje.
Zašto to ovdje nije slučaj?”
Odgovor
Svjesni činjenice kako je želja mnogih građana Rijeke u svom gradu šetati uz more i imati što više sadržaja i mogućnosti korištenja obalnog pojasa, Grad Rijeka 2014. godine pokrenuo je kapitalni projekt pod nazivom Obalna šetnica s plažama – zapad koji se odnosi na područje od Brodogradilišta „3.maj“ do Preluka. Riječ je o projektu rekonstrukcije, gradnje i uređenja obalne šetnice u dužini od gotovo 6 km kao pješačke „magistrale“, ali i poveznice postojećih i novih plaža te postojećih i planiranih sportskih, rekreacijskih i turističkih sadržaja na zapadnom dijelu grada. Projekt je vrlo zahtjevan, složenih prostornih i vlasničkih odnosa, različite dostupnosti i dovršenosti pa se, sukladno tehničkim i financijskim mogućnostima, realizira segment po segment; dijelom u dokumentaciji, a dijelom u upotrebi.
Konkretno, pitanje se odnosi na projektno rješenje dijela obalne šetnice uključenog u kapitalni projekt Obalna šetnica s plažama – zapad, a koji obuhvaća postojeće Šetalište Milića Jardasa od plaže „S“ zavoj do hotela Hilton (A dionica projekta), projektirano za rekonstrukciju u postojećim gabaritima (širina 3m) s povremenim proširenjima za prateće rekreativne sadržaje namijenjene djeci, mladima i odraslima te potez od hotela Hilton do plaže Bivio (B dionica projekta) projektiranog za gradnju kao nastavak prethodne dionice.
Prema informacijama koje sam dobio iz Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, projektiranju se pristupilo na sljedeći način. Izrada projektne dokumentacije ugovorena je u opsegu koji je uključivao analizu i valorizaciju postojećeg stanja šetnice i obale, što podrazumijeva trasu, dimenzije, materijale, opremljenost, prateće sadržaje i sl.; izradu varijantnih koncepcijskih rješenja te, po odabiru prihvatljivog rješenja, izradu projektne dokumentacije neophodne za ishođenje potrebnih dozvola. Sve navedeno u skladu je s odredbama krovnih dokumenata prostornog uređenja, odnosno Prostornim planom uređenja Grada Rijeke i Generalnim urbanističkim planom Grada Rijeke.
Planiranju i razradi ovakvih projekata Grad Rijeka pristupa s osnova zaštite, odnosno realizacije javnog interesa, a dio takvog interesa predstavlja i omogućavanje pristupačnosti i korištenja obale svim građanima, pa šetnica i obala moraju biti dostupni različitim korisničkim skupinama. Pritom se posebno vodi briga o osobama smanjene pokretljivosti kojima moraju biti prilagođeni nagibi trasa i interesima, primjerice plaže različitih namjena, ali i o tehničkoj zaštićenosti od djelovanja mora.
Činjenice kako zapadnoj obali mora našega grada gravitira veliki broj, ne samo građana Rijeke, već i susjednih gradova i općina, zatim prirodna obala vrlo ograničenih površina pristupačnih moru i aktivnostima na moru te dio obale koji izgradnjom turističkog kompleksa Hilton više nije dostupan, uvjetovale su povećanje površine kupališta, ali svedeno na samo dvije krajnje točke ovog obuhvata obalne šetnice, a to su spojevi s plažom „S“ zavoj i s plažom Bivio.
Stoga sam mišljenja da nije moguće isticati pojedine točke ili poteze izraženijih zahvata kao neprihvatljive primjere, već je prijedloge potrebno sagledati u kontekstu postavljenih ciljeva, kao i tehničkih uvjetovanosti i ograničenja. Stoga su na službenoj mrežnoj stranici Grada Rijeke www.rijeka.hr objavljeni najvažniji elementi Idejnoga rješenja koje je poslužilo kao podloga za izradu projektne dokumentacije, zajedno sa kartom svih zona obalne šetnice i detaljnim prikazom pojedinih sadržaja.
Što se tiče realizacije kapitalnog projekta, do sada je izrađena kompletna projektna dokumentacija i izdane su dozvole za rekonstrukciju dionice A (građevinska dozvola) i izgradnju dionice B (lokacijske dozvole). Za to su utrošena značajna sredstva Grada Rijeke, ali i Ministarstva turizma Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije koje su ga sufinancirale, pa izmjena projektne dokumentacije nije umjesna.
Svakako bih naglasio da se ne mogu složiti s konstatacijom “… da se radi o elitnoj lokaciji punoj potencijala za daljnji elitni turizam,…“. Upravo suprotno; radi se o lokaciji primarno javnog interesa koja mora zadovoljiti potrebe zajednice građana, čega je Grad Rijeka itekako svjestan. „Elitni“ turizam zadovoljen je izgradnjom turističkog kompleksa Hilton, a sva slobodna zemljišta planirana su kao negrađevinsko područje namijenjeno rekreaciji, odnosno u funkciji su zelene infrastrukture Grada. Stoga su ovakvi navodi posve neutemeljeni, jer je aktualna planska namjena površina znatno primjerenija javnom interesu. S druge strane, dosadašnja ulaganja Grada duž zapadnog obalnog područja, a koja se odnose na plažu za invalide, bazenski kompleks s plažom, atletsku dvoranu, sustav javnih bicikala i dr., izravno su se odrazila i na vrijednost nekretnina, turističko tržište i potražnju te gospodarski rast lokalne zajednice koji je izrazito mjerljiv kroz povećanje broja ležajeva na području Kantride, povećani broj i boravak gostiju, a može se pratiti i kroz porast javne usluge.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović