Član Gradskog vijeća Stipo Karaula je, na 26. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 28. ožujka 2024. godine, naveo da krenete li pješke prema Bulevardu da ćete preći pješački prijelaz, željeznički, idete lijevo, imate nogostup, pločnik, desno ga nemate, a da lijevo kada idete da dolazite do nekadašnjeg Zdenkinog skladišta i onda da vas dočekaju dva javna skloništa broj 47, dva potporna zida i dalje da ne možete i morate ići na javnu prometnicu. Naveo je da ako idete obrnuto od Bulevarda prema gradu, da s desne strane imate opet šetnicu, ali da vas opet dočekaju ta dva javna potporna zida odnosno skladište broj 47, a s lijeve strane da je autobusna postaja pa ako iziđete van ili vozite romobilom ne možete do kraja, nego morate izletiti na glavnu prometnicu na sredini križanja, što znači da nema javne komunikacije. Interesira ga da li Grad, odnosno Gradonačelnik, misli uklonit ta dva potporna zida, odnosno da li misli uspostavit komunikaciju da pješaci moraju mogu normalno hodati? Istaknuo je da je taj potporni zid navodno star 74 godine, pa ga interesira da li se to planira i u kojem vremenskom periodu i kada? Nadalje je naveo da je Mjesni odbor Bulevard 2017. godine poslao upit na koji da su dobili odgovor da se lokalna uprava i samouprava slaže da se uklone ta dva potporna zida, ali da Grad nema sredstva i da se to riješi iz sredstava koje dobije mjesni odbor, a osim toga da Odjel uprave i samouprave nije nadležan za dva potporna zida, nego komunalno redarstvo, pa misli da dvije službe u Gradu, jedna drugoj ne znaju šta radi ljevica, odnosno što radi desnica.
Odgovor
Nekadašnji Odjel za gradsku upravu i samoupravu, što je sada Upravni odjel za opće poslove, krajem 2017. godine usuglasio se s prijedlogom Vijeća Mjesnog odbora Bulevard da se sanira stijenski pokos kod zgrade Bulevar oslobođenja 15, jer su, zbog oštećenja, njegovi dijelovi i kamenje padali na nogostup i cestu. Uz to je predloženo i uklanjanje dva ulaza u sklonište, s obzirom da priječe slobodan prolaz nogostupom, odnosno onemogućuju sigurno prometovanje i prolaz pješaka.
Tadašnji Odjel za gradsku upravu i samoupravu, u čijoj je nadležnosti bilo upravljanje i održavanje skloništa na području grada Rijeke, složio se s prijedlogom uklanjanja ta dva zida, ali uz napomenu da ti troškovi ne mogu biti dio onih redovnih, s obzirom da kao takvi nisu predviđeni Proračunom. Stoga je predloženo da sredstva za to osigura Mjesni odbor koji je inicirao uklanjanje ta dva ulaza u sklonište. Nadalje, ukazano je da je za te radove prethodno nužno ishoditi potrebnu građevinsku dokumentaciju te obaviti procjenu opravdanosti uklanjanja tih građevina iz građevinskog aspekta, odnosno utvrditi hoće li se time narušiti statika potpornog zida koji ta dva objekta podržavaju. Između ostalog, ukazano je daje kako je potrebno napraviti nove ulaze u skloništa s metalnim vratima, dok se za sanaciju samog pokosa treba obratiti tadašnjem Odjelu gradske uprave za komunalni sustav.
Tada se u odgovoru ne navodi daje Komunalno redarstvo nadležno za navedenu problematiku, već je, kako je prethodno navedeno, Vijeće upućeno na tadašnji Odjel gradske uprave za komunalni sustav, radi podnošenja zahtjeva za sanaciju pokosa. Stoga je vjerojatno došlo do pogrešnog razumijevanja sadržaja tog odgovora. Neovisno o tome što se u dopisu ne navodi Komunalno redarstvo, za istaknuti je da ova gradska služba nije nadležna postupati u ovoj situaciji, budući se ne radi o uzurpiranju javne površine nezakonitom izgradnjom objekta, već je isti sagrađen prije više desetljeća, sa odgovarajućom svrhom. Slijedom toga, ukoliko se ocijeni da ta dva zida više nisu potrebna i da je svrsishodno njihovo uklanjanje, odluku o tome trebaju donijeti druge stručne službe, ali svakako ne Komunalno redarstvo i svakako se uklanjanje neće provoditi po nalogu istog.
S obzirom da je od spomenute prepiske proteklo značajno razdoblje, a uklanjanje ta dva zida nije realizirano, kontaktirat će se Mjesni odbor, kako bi se u dogovoru s nadležnim službama eventualno odlučilo o tome što bi se nadalje učinilo sa spomenutim objektima. U konačnici, Mjesni odbor i jest taj koji bi trebao inicirati rješavanje ove problematike, jer je još 2017. godine dobio odgovor što treba učiniti, ali nikakvog postupanja nije bilo.
Što se pak tiče stijenskog pokosa na ovoj lokaciji, saniran je od strane nekadašnje tvrtke Rijeka promet d.o.o., odnosno sadašnjeg Trgovačkog društva Rijeka plus d.o.o. koje je nadležno za održavanje pokosa uz nerazvrstane ceste.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović