Član Gradskog vijeća Aleksandar – Saša Milaković je, na 7. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 24. veljače 2022. godine, iznio problem riječkih malih brodara koji su se obratili na već puno adresa, a sada su zamolili da se i ovim putem ukaže na problematiku s kojom se susreću i apelira da i Gradonačelnik učini ono što može da im pomogne. Naime, u Luci Rijeka uopće ne postoji pravilnik o komunalnim vezovima za lokalne male brodare. Komunalni vez je osiguran samo za ribarske brodove, dok prava svih ostalih plovila, kao što su jahte, turistički brodovi i slično, koja se bave gospodarskim djelatnostima, nisu uređena pravilnikom. To u praksi znači da ti mali brodari, ukoliko žele koristiti vezove u Luci Rijeka, moraju plaćati istu cijenu koju plaćaju fizičke osobe za luksuzne jahte koje se koriste u privatne svrhe. To im vez u Rijeci čini višestruko skupljim nego li u bilo kojoj drugoj luci na Sjevernom Jadranu, koje, usput rečeno, sve imaju ovu problematiku riješenu pravilnikom. Uslijed navedenog, riječki mali brodari primorani su tražiti alternativne lokacije za vez svojih brodica, što je za njih nepovoljno iz logističkih razloga, a nepovoljno je i za proračun Grada Rijeke, s obzirom da uslijed premještaja veza, mijenjaju i sjedište svojih tvrtki.
Poznato mu je da ova problematika nije u direktnoj nadležnosti Grada, ali s obzirom da je Gradonačelnik član Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka, zanima ga koje konkretne korake misli poduzeti da bi se riješio ovaj problem?
Odgovor
Temeljem članka 71. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, u nastavku dostavljam odgovor na postavljeno pitanje.
Naime, kako bismo jasno i jednoznačno pristupili odgovoru na ovo pitanje, prije svega moramo razjasniti termine koji se prilikom ovoga upita koriste, a kako ne bismo izazvali dodatne nejasnoće prilikom dostave tražene informacije, posebice u tumačenju prava i mogućnosti rješenja problema malih brodara.
U tom smislu, potrebno je prije svega razjasniti značenje termina komunalnoga veza. Naime, sukladno čl. 74. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, pojmom komunalnoga veza opisan je vez plovnoga objekta (brod, brodica, jahta i dr.) čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave.
Međutim, komunalni vez može se uspostaviti isključivo u luci županijskoga i lokalnoga značaja (čl. 74.), ali ne i na području riječke luke koja je utvrđena kao luka osobitoga (međunarodnoga) gospodarskoga interesa za Republiku Hrvatsku.
Ipak, time nije onemogućen prihvat plovnih objekata jer je korištenje lučkoga područja Luke Rijeka propisano Pravilnikom o luci i uvjetima korištenja luke pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka (osim dijela luke bazena Omišalj) koji se može pronaći na sljedećoj poveznici www.portauthority.hr/wp-content/uploads/2020/12/PoRuL.pdf
Člankom 8. Pravilnika, utvrđena su pristaništa za privez putničkih brodova, brodica i jahti (Adamićev gat, gat Karoline Riječke, Riva boduli i Riječki lukobran) te za privez putničkih brodova na kružnim putovanjima (Riječki lukobran i Kostrensko pristanište). Značenje pojmova brod, putnički brod i dr., te pojma jahta određeni su čl. 4. Pravilnika i u pravilu, obuhvaćaju plovila duža od 12 m, s ovlaštenjem prijevoza više od 12 putnika.
Iz navedenoga se nikako ne može zaključiti kako, osim ribarskih, Pravilnikom nisu uređena pravila prihvata i drugih plovila. Međutim, iz navedenoga se može zaključiti kako problem malih brodara proizlazi iz druge vrste pravilnika, tj. iz akta Lučke uprave Rijeka kojim su regulirane lučke pristojbe za upotrebu obale i veza.
Kako ste i sami naveli, reguliranje odnosa na lučkom području Luke Rijeka nije u domeni Grada Rijeke, ali ću ovo pitanje svakako potaknuti u razgovorima s Lučkom upravom Rijeka.
Moram, međutim, napomenuti kako bi za upoznavanje i rješavanje ovoga problema bilo potrebno uspostaviti i komunikaciju malih brodara, odnosno, njihove udruge i Lučke uprave Rijeka, s obzirom da se izravnim dijalogom zasigurno može napraviti više.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović