Podaci FINA-e o tvrtkama koje imaju sjedište u Rijeci (bez tvrtki, banaka i državnih institucija sa sjedištem izvan Rijeke i bez obrtnika), te trendovi i perspektive u budućem razvoju.

Rijeka – grad gospodarskih mogućnosti

Trend dobrih rezultata poslovanja riječkih poduzetnika koji je postao izraženiji od 2014. godine, nastavljen je i u 2017. godini. Prema dobivenim podacima od FINA-e, osnovni ekonomsko financijski pokazatelji poslovanja, pokazuju povećanje gospodarske aktivnosti. Broj poduzetnika je na međugodišnjoj razini povećan za 5,4% dok je broj zaposlenih porastao za gotovo 4%. Ukupni su prihodi u 2017. u odnosu na 2016. godinu porasli za nešto više od 9% i prešli su granicu od 20 mlrd kuna. Posebno treba istaknuti podatak da su u strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza porasli za više od 20%. Uz navedene podatke i porast rashoda koji je ostao na razini porasta prihoda, riječki su poduzetnici i u 2017. ostvarili veliku neto dobit od 817 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu ranije povećanje od 4,3%. Prosječna mjesečna neto plaća kod riječkih je poduzetnika na međugodišnjoj razni bila je veća za 4,4%. Jedini negativni pokazatelj očituje se u iznosu kojeg su riječki poduzetnici investirali u dugotrajnu imovinu i koji je u odnosu na 2016. godinu manji za 16%.

Ako promatramo dobre financijske rezultate sa aspekta veličine poduzetnika, vidljivo je da je segment mikro poduzetnika (do 10 zaposlenih) koji zapošljava jednu trećinu ukupnog broja zaposlenih, najzaslužniji za dobre rezultate u 2017. godini.  Broj mikro poduzetnika je porastao za 5%, uz porast broja zaposlenih od 13%. Ukupni su prihodi u segmentu mikro poduzetnika u 2017. u odnosu na 2016. godinu porasli za 38%. Iako su svi segmenti poduzetništva u 2017. godini ostvarili povećanje prihoda od izvoza, segment mikro poduzetnika je na međugodišnjoj razini ostvario povećanje od 130%, što je uvelike pridonijelo povećanju ove kategorije prihoda u ukupnim prihodima. U detaljnijoj analizi pada ulaganja u dugotrajnu imovinu vidljivo je kako su na taj rezultat najveći utjecaj imali pad investicija u građevine od 20% te pad investicija u prijevozna sredstva za 30% (ukupno manje za 215 mil. kuna). Vidljiv je, međutim, porast investicija u strojeve i opremu za 11%.

Iz takve detaljnije analize proizlazi zaključak da su segmenti mikro i malih poduzetnika i dalje generatori rasta riječkog gospodarstva, koji zajedno čine 99% ukupnog broja poduzetnika, zapošljavaju 55% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruju 45% ukupnih prigoda i 46% ukupne neto dobiti.

Analizirajući ostvarene rezultate riječkih poduzetnika prema područjima djelatnosti u 2017. godini, posebno u odnosu na pet najznačajnijih djelatnosti koje ostvaruju 89% ukupnih prihoda, vidljiv je porast prihoda u četiri djelatnosti (Prerađivačka industrija, Trgovina, Prijevoz i skladištenje te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti) za prosječno 8% dok su poduzetnici u djelatnosti Građevinarstva ostvarili pad prihoda od 27%. Ovaj podatak o smanjenju prihoda u građevinarstvu, može se dovesti u vezu sa spomenutim smanjenjem investicija u dugotrajnu imovinu, posebno u građevine, od 20%.

Što se tiče promjena u broju zaposlenih kod riječkih poduzetnika u pet najznačajnijih djelatnosti riječkog gospodarstva koje zapošljavaju 73% ukupnog broja zaposlenih, prosječno je na međugodišnjoj razini povećan broj zaposlenih za 3,2%. Pored toga potrebno je izdvojiti Djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane unutar koje je zabilježen najveći porast broja zaposlenih u odnosu na 2016. godinu od 21%.

Prema podacima dobivenim od  Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Rijeka broj nezaposlenih na području grada Rijeke je u prvih šest mjeseci u prosjeku iznosio 3.979 osoba što je za 14% manje od prosjeka 2017. godine.

Promatrajući podatke od siječnja do lipnja 2018. godine, broj nezaposlenih je smanjen za 1.176 osoba, odnosno za 25%.

Procijenjena stopa nezaposlenosti na području grada Rijeke u prvih šest mjeseci 2018. godine iznosi 5,8% i ispod je stope nezaposlenosti na području PGŽ-a koja iznosi 8,2%, odnosno državne razine od oko 10,5%.

Ako promatramo broj nezaposlenih mladih osoba do 29 godina registriranih u evidenciji HZZ-a, prosjek za prvih šest mjeseci 2018. godine je 791 nezaposlena osoba što je 24% manje od prosjeka 2017. godine. Procijenjena stopa nezaposlenosti mladih do 29 godine je u prvoj polovici 2018. godine iznosila 3,9%.

Izvor: Sumarni izvještaj obrade statističkih izvještaja, FINA.