Projekt "Rijeka-zdravi grad" svojevrstan je okvir za rješavanje problema s kojima se suočavaju brojni europski gradovi, pa i Rijeka, poput starenja stanovništva, zaštite okoliša, socijalne zaštite, odnosno svega što utječe na zdravlje građana, a na što bi trebalo obratiti pozornost pri donošenju političkih odluka na lokalnoj razini.
Grad Rijeka u Europskoj mreži zdravih gradova
Program Zdravi gradovi provodi se u svih šest regija Svjetske zdravstvene organizacije, pa tako i europskoj regiji. Opći je cilj ovoga globalnog pokreta poticanje i obvezivanje lokalnih vlasti na unaprjeđenje zdravlja. Više od 1.200 gradova iz tridesetak europskih zemalja vezano je uz ovaj program preko različitih nacionalnih, regionalnih ili drugih mreža, a najnapredniji gradovi i preko Europske mreže zdravih gradova.
Grad Rijeka uključen je od 1998. godine u Europsku mrežu zdravih gradova. Riječ je o projektu u čijem je središtu tema zdravlja i sve ono što zdravlje određuje.
Rijeka je pristupila projektu Europske mreže zdravih gradova u III. fazi koja je trajala od 1998. do 2002. godine. Ulaskom u mrežu Zdravih gradova pokrenuta je izravna komunikacija grada sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, intenzivirana suradnja s gradovima uključenim u Europsku mrežu s ciljem promicanja inovacija i promjena u politici zdravlja na lokalnoj razini.
Aktivnosti projekta “Rijeka – zdravi grad” dodatno su intenzivirane u IV. fazi, koja je započela 2003. i trajala do kraja 2008. godine. Prioritetne teme te faze bile su promicanje zdravog starenja, zdravoga urbanističkog planiranja, tjelesne aktivnosti i aktivnog života te uvođenje metode procjene utjecaja različitih programa, projekata i akcija na zdravlje građana. Koordinatorica projekta “Rijeka-zdravi grad” bila je član Savjetodavnog odbora u IV. fazi, što je izuzetno priznanje našem Gradu.
U V. fazi nastavljene su aktivnosti vezane uz promicanje zdravog starenja te pokrenute aktivnosti uvezane uz prevenciju zloporabe alkohola i droga i razvijanje modela socijalnog stanovanja. Peta faza započela je 2009. godine, a završila je 2013. godine. Za posvećenost i doprinose Europskoj mreži zdravih gradova tijekom V. faze, Grad Rijeka dobio je zahvalnicu Svjetske zdravstvene organizacije.
U VI. fazi koja je započela 2014. i trajala do 2018., članice mreže uključene u ovu fazu projekta primarno su se bavile lokalnom primjenom nove europske politike i strategije za zdravlje i dobrobit, pod nazivom Zdravlje 2020. Uz to, u VI. fazi započelo se istraživati tema gradske zdravstvene diplomacije s ciljem otvaranja novih mogućnosti za međunarodnu suradnju te povezivanje s nacionalnim i globalnim javnozdravstvenim planovima.
U VII. fazi koja je započela 2019. i trajat će do 2025. godine, gradovi će demonstrirati kako su zdravlje i blagostanje središnji dio njihovih razvojnih strategija. Multisektorski pristup, međusektorska suradnja te uključivanje zdravlja u sve politike i dalje su ključne značajke rada, a poseban naglasak stavljen je na stvaranje sistemskog pristupa kroz jačanje otpornosti zajednice, te na podizanje razine zdravstvene pismenosti građana. Strateški ciljevi VII. faze su: Unapređenje zdravlja svih stanovnika i smanjenje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama, Vođenje vlastitim primjerom na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini te Podrška implementaciji strateških prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije.
Projekt u službi promicanja zdravlja
Projekt “Rijeka-zdravi grad”, osim promicanja zdravlja u lokalnoj zajednici služi i kao pozitivan primjer drugim hrvatskim gradovima, posebice onima koji nisu uključeni u Hrvatsku mrežu zdravih gradova. U okviru projekta proveden je u suradnji s akademskom zajednicom niz primjenjenih istraživanja vezanih uz zdravlje i odrednice zdravlja, te objavljen niz edukativno-promotivnih materijala o različitim zdravstvenim problemima i ponašanjima koja su povezana sa zdravljem.
Istodobno, na međunarodnoj razini, projekt promiče Rijeku kao grad u kojem se građanima nastoji osigurati zdrav i kvalitetan život što također pridonosi široj prepoznatljivosti Rijeke i Hrvatske.
Više informacija o projektu možete dobiti na stranicama Europske mreže zdravih gradova i Hrvatske mreže zdravih gradova.
Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu održana je završna konferencija projekta P.R.O.T.E.C.T., posvećena predstavljanju rezultata istraživanja pozitivnog razvoja adolescenata kroz vrijeme te ulozi individualnih, obiteljskih i školskih čimbenika u oblikovanju mentalnog zdravlja, dobrobiti i rizičnih ponašanja mladih u Hrvatskoj.
U sklopu programa Tjedna mozga te projekta „Rijeka – Zdravi grad“ u Gradskoj vijećnici održan je javno-stručni skup “Sinergija civilnog i javnog sektora u funkciji destigmatizacije i osnaživanja zajednice”, s namjerom potaknuti društvenu prihvaćenost mentalnih teškoća i zajednički graditi podržavajuću, uključivu zajednicu.
U četvrtak, 19. ožujka 2026. godine, u 10 sati, u Vijećnici Grada Rijeke, Korzo 16, održat će se javno-stručni skup na temu “Sinergija civilnog i javnog sektora u funkciji destigmatizacije i osnaživanja zajednice” koji se održava u sklopu projekta „Rijeka – Zdravi grad“ te programa Tjedna mozga.
Tribinom o mentalnom zdravlju djece i adolescenata u Gradskoj knjižnici Rijeka u ponedjeljak, 16. ožujka, započeo je 25. Tjedan mozga. Pod geslom „NeuroRast“ , bogat program koji su pripremili profesori i studenti Medicinskog fakulteta u Rijeci te liječnici KBC-a Rijeka, do 22. ožujka uključuje niz besplatnih predavanja, radionica i tribina za sve generacije, uz prateće zabavno-rekreativne sadržaje.
U srijedu, 4. ožujka 2026. godine, u Vijećnici Grada Rijeke održana su se predavanja povodom Svjetskog dana debljine i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, namijenjena građanima svih dobi.
