Projekt "Rijeka-zdravi grad" svojevrstan je okvir za rješavanje problema s kojima se suočavaju brojni europski gradovi, pa i Rijeka, poput starenja stanovništva, zaštite okoliša, socijalne zaštite, odnosno svega što utječe na zdravlje građana, a na što bi trebalo obratiti pozornost pri donošenju političkih odluka na lokalnoj razini.
Grad Rijeka u Europskoj mreži zdravih gradova
Program Zdravi gradovi provodi se u svih šest regija Svjetske zdravstvene organizacije, pa tako i europskoj regiji. Opći je cilj ovoga globalnog pokreta poticanje i obvezivanje lokalnih vlasti na unaprjeđenje zdravlja. Više od 1.200 gradova iz tridesetak europskih zemalja vezano je uz ovaj program preko različitih nacionalnih, regionalnih ili drugih mreža, a najnapredniji gradovi i preko Europske mreže zdravih gradova.
Grad Rijeka uključen je od 1998. godine u Europsku mrežu zdravih gradova. Riječ je o projektu u čijem je središtu tema zdravlja i sve ono što zdravlje određuje.
Rijeka je pristupila projektu Europske mreže zdravih gradova u III. fazi koja je trajala od 1998. do 2002. godine. Ulaskom u mrežu Zdravih gradova pokrenuta je izravna komunikacija grada sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, intenzivirana suradnja s gradovima uključenim u Europsku mrežu s ciljem promicanja inovacija i promjena u politici zdravlja na lokalnoj razini.
Aktivnosti projekta “Rijeka – zdravi grad” dodatno su intenzivirane u IV. fazi, koja je započela 2003. i trajala do kraja 2008. godine. Prioritetne teme te faze bile su promicanje zdravog starenja, zdravoga urbanističkog planiranja, tjelesne aktivnosti i aktivnog života te uvođenje metode procjene utjecaja različitih programa, projekata i akcija na zdravlje građana. Koordinatorica projekta “Rijeka-zdravi grad” bila je član Savjetodavnog odbora u IV. fazi, što je izuzetno priznanje našem Gradu.
U V. fazi nastavljene su aktivnosti vezane uz promicanje zdravog starenja te pokrenute aktivnosti uvezane uz prevenciju zloporabe alkohola i droga i razvijanje modela socijalnog stanovanja. Peta faza započela je 2009. godine, a završila je 2013. godine. Za posvećenost i doprinose Europskoj mreži zdravih gradova tijekom V. faze, Grad Rijeka dobio je zahvalnicu Svjetske zdravstvene organizacije.
U VI. fazi koja je započela 2014. i trajala do 2018., članice mreže uključene u ovu fazu projekta primarno su se bavile lokalnom primjenom nove europske politike i strategije za zdravlje i dobrobit, pod nazivom Zdravlje 2020. Uz to, u VI. fazi započelo se istraživati tema gradske zdravstvene diplomacije s ciljem otvaranja novih mogućnosti za međunarodnu suradnju te povezivanje s nacionalnim i globalnim javnozdravstvenim planovima.
U VII. fazi koja je započela 2019. i trajat će do 2025. godine, gradovi će demonstrirati kako su zdravlje i blagostanje središnji dio njihovih razvojnih strategija. Multisektorski pristup, međusektorska suradnja te uključivanje zdravlja u sve politike i dalje su ključne značajke rada, a poseban naglasak stavljen je na stvaranje sistemskog pristupa kroz jačanje otpornosti zajednice, te na podizanje razine zdravstvene pismenosti građana. Strateški ciljevi VII. faze su: Unapređenje zdravlja svih stanovnika i smanjenje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama, Vođenje vlastitim primjerom na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini te Podrška implementaciji strateških prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije.
Projekt u službi promicanja zdravlja
Projekt “Rijeka-zdravi grad”, osim promicanja zdravlja u lokalnoj zajednici služi i kao pozitivan primjer drugim hrvatskim gradovima, posebice onima koji nisu uključeni u Hrvatsku mrežu zdravih gradova. U okviru projekta proveden je u suradnji s akademskom zajednicom niz primjenjenih istraživanja vezanih uz zdravlje i odrednice zdravlja, te objavljen niz edukativno-promotivnih materijala o različitim zdravstvenim problemima i ponašanjima koja su povezana sa zdravljem.
Istodobno, na međunarodnoj razini, projekt promiče Rijeku kao grad u kojem se građanima nastoji osigurati zdrav i kvalitetan život što također pridonosi široj prepoznatljivosti Rijeke i Hrvatske.
Više informacija o projektu možete dobiti na stranicama Europske mreže zdravih gradova i Hrvatske mreže zdravih gradova.
U sklopu projekta Rijeka – Zdravi grad, u suradnji s udrugom „Joga u svakodnevnom životu“, već petu godinu za redom održavaju se besplatne vježbe joge za osobe starije od pedeset godina i to na dvije lokacije, u Dvorani kulture ”Joga u svakodnevnom životu” na Pećinama i u Centru Zamet, kao i besplatne vježbe joge za studente u Dvorani kulture „Joga u svakodnevnom životu“.
Predstavnici Grada Rijeke sudjelovali su na 21. Sajmu zdravlja koji se održavao u Vinkovcima od 21. do 23. travnja 2017. g. Središnja tema Sajma bila je ulaganje u rani razvoj djece kroz intersektorsku suradnju. U sklopu Sajma održan je i Forum Zdravih gradova te niz predavanja i okruglih stolova, a u sklopu projekta „Rijeka – Zdravi grad“ svoj rad su predstavili predstavnici Doma zdravlja PGŽ te Centra za rehabilitaciju Fortica Kraljevica.
U Rijeci je održan Alzheimer Cafe, neformalan susret obitelji čiji članovi pate od Alzheimerove bolesti sa stručnjacima iz područja zdravstva, socijalne zaštite te timova za zdravlje “Rijeka – Zdravi grad” i “Zdrava županija”. Organizacijom mjesečnih susreta Alzheimer Cafea želi se pružiti podrška i razumijevanje, skidanje stigme s obitelji te davanje korisnih informacija i savjeta obiteljima.
Predstavnici Grada Rijeke sudjelovali su na godišnjem poslovnom sastanku i konferenciji Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije koja se održavala u mađarskom Pečuhu. Tijekom konferencije Rijeka je predstavila svoje projekte „Društvo u kojem učim i osjećam se dobro“ te „Rijeka u kretanju“. Održan je i sastanak posebne skupine Europske mreže zdravih gradova koja se bavi problematikom zdravog starenja, a u čijem radu sudjeluje i Grad Rijeka.
Predstavnici Grada Rijeke sudjelovali su na sastanku Radne skupine za zdravo starenje Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije održanom u Belfastu, u Sjevernoj Irskoj, gdje su predstavili dosadašnja postignuća vezana uz temu zdravog starenja te razmijenili iskustva s drugim gradovima i raspravljali o načinima na koje Radna skupina može doprinijeti radu Europske mreže zdravih gradova.
